Desanka Maksimović
Dodir reči :: KULTURA I UMETNOST :: POEZIJA :: Pesme za decu
Strana 1 od 1
Desanka Maksimović
[You must be registered and logged in to see this image.]
Desanka Maksimović (16. maj 1898 - 11. februar 1993) je bila pesnikinja, pripovedač, romansijer, pisac za decu, a povremeno se bavila i prevođenjem, mahom poezije, sa ruskog, slovenačkog, bugarskog i francuskog jezika. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze. Njena poezija, pripovetke, romani, knjige namenjene deci prevođeni su na mnoge jezike, a pojedine njene pesme nalaze se u antologijama poezije raznih naroda.
Svoje prve pesme je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“. Časopis "Misao" štampa i prvu knjigu pesama za decu Desanke Maksimović pod nazivom "Vrt Detinjstva" 1927. godine.
Drugu knjigu koju čine pesme za decu Desanka objavljuje u izdanju najpoznatijeg i najmoćnijeg beogradskog knjižara i izdavača Gece Kona - pod nazivom "Srce lutke spavaljke". U tom periodu posebno je zapažena njena saradnja u podlistku "Politike za decu" čiji je jedan od najrevnosnijih saradnika.
Ostale značajnije knjige Desanke Maksimović namenjene deci su "Priče za decu" objavljene su u Bukureštu 1980. godine, Bajke za decu 1977. godine i Vetrova uspavanka - pesme za decu 1983. godine.
Nakon Jovana Jovanovića Zmaja, Desanka Maksimović je prvi veliki pesnik za decu kod Srba. Desankine pesme za decu odlikuje melanholična liričnost, naivnost, nevinost, poštenje, beskrajna čistota. Nema dramatičnih avantura i vratolomnih dečjih vragolija, konflikata, nesporazuma. Bledi tekstovi puni su žaljenja nad sirotim detetom, kojem ona prilazi s preterano puno obazrivosti i tepanja. Osnovno načelo kada su u pitnju pesme za decu bilo je da pesma treba da bude razumljiva, jasna, iskrena i otvorena prema čoveku i životu.
Desanka Maksimović (16. maj 1898 - 11. februar 1993) je bila pesnikinja, pripovedač, romansijer, pisac za decu, a povremeno se bavila i prevođenjem, mahom poezije, sa ruskog, slovenačkog, bugarskog i francuskog jezika. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze. Njena poezija, pripovetke, romani, knjige namenjene deci prevođeni su na mnoge jezike, a pojedine njene pesme nalaze se u antologijama poezije raznih naroda.
Svoje prve pesme je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“. Časopis "Misao" štampa i prvu knjigu pesama za decu Desanke Maksimović pod nazivom "Vrt Detinjstva" 1927. godine.
Drugu knjigu koju čine pesme za decu Desanka objavljuje u izdanju najpoznatijeg i najmoćnijeg beogradskog knjižara i izdavača Gece Kona - pod nazivom "Srce lutke spavaljke". U tom periodu posebno je zapažena njena saradnja u podlistku "Politike za decu" čiji je jedan od najrevnosnijih saradnika.
Ostale značajnije knjige Desanke Maksimović namenjene deci su "Priče za decu" objavljene su u Bukureštu 1980. godine, Bajke za decu 1977. godine i Vetrova uspavanka - pesme za decu 1983. godine.
Nakon Jovana Jovanovića Zmaja, Desanka Maksimović je prvi veliki pesnik za decu kod Srba. Desankine pesme za decu odlikuje melanholična liričnost, naivnost, nevinost, poštenje, beskrajna čistota. Nema dramatičnih avantura i vratolomnih dečjih vragolija, konflikata, nesporazuma. Bledi tekstovi puni su žaljenja nad sirotim detetom, kojem ona prilazi s preterano puno obazrivosti i tepanja. Osnovno načelo kada su u pitnju pesme za decu bilo je da pesma treba da bude razumljiva, jasna, iskrena i otvorena prema čoveku i životu.
Re: Desanka Maksimović
Čupavko
Neće da se šiša
naš drugarčić Miša,
pa se naglas dere.
To začuli vrapci,
među sobom zbore:
– Vrapčije nam vere,
ne htedne li Miša
zbilja da se šiša,
porašće mu kosa
duga kao reka
oštra kao trava;
napraviće u njoj
svoje gnezdo osa,
pomiliće njome
čete žutih mrava.
Niko neće smeti
da mu se približi;
ptice neće hteti
da mu na prag slete,
da kljucaju mrava;
i maca će prva
svom mačetu reći
da mu čisto, malo,
ne prilazi, da se
ne bi ošugalo.
Neće da se šiša
naš drugarčić Miša,
pa se naglas dere.
To začuli vrapci,
među sobom zbore:
– Vrapčije nam vere,
ne htedne li Miša
zbilja da se šiša,
porašće mu kosa
duga kao reka
oštra kao trava;
napraviće u njoj
svoje gnezdo osa,
pomiliće njome
čete žutih mrava.
Niko neće smeti
da mu se približi;
ptice neće hteti
da mu na prag slete,
da kljucaju mrava;
i maca će prva
svom mačetu reći
da mu čisto, malo,
ne prilazi, da se
ne bi ošugalo.
Re: Desanka Maksimović
Bake
Neko voli da ima
lutke i pajace,
doboše i trube;
neko voli žive
kučiće i mace,
koke i golube.
A ja bih vam volela
od svega najviše
da imam tri bake.
Prva bi mi pričala
priče svakojake
i napamet pesme
učila me lake.
Druga bi me branila
kad me mama kara
i čitala umesto
mene iz bukvara.
I vazdan bi sa mnom
igrala se treća
igara što ih se
iz detinjstva seća.
Neko voli da ima
lutke i pajace,
doboše i trube;
neko voli žive
kučiće i mace,
koke i golube.
A ja bih vam volela
od svega najviše
da imam tri bake.
Prva bi mi pričala
priče svakojake
i napamet pesme
učila me lake.
Druga bi me branila
kad me mama kara
i čitala umesto
mene iz bukvara.
I vazdan bi sa mnom
igrala se treća
igara što ih se
iz detinjstva seća.
Gost- Gost
Dodir reči :: KULTURA I UMETNOST :: POEZIJA :: Pesme za decu
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|